DIONICE države do pojedinca, od globalnog pozicioniranja do

        DIONICE IDIONI?KA DRUŠTVADIGITALNAEKONOMIJATin Antoni?16.11.

2017.    Sadržaj 1.      UVOD. 3 2.      DIONICE. 4 3.      BURZA.

Best services for writing your paper according to Trustpilot

Premium Partner
From $18.00 per page
4,8 / 5
4,80
Writers Experience
4,80
Delivery
4,90
Support
4,70
Price
Recommended Service
From $13.90 per page
4,6 / 5
4,70
Writers Experience
4,70
Delivery
4,60
Support
4,60
Price
From $20.00 per page
4,5 / 5
4,80
Writers Experience
4,50
Delivery
4,40
Support
4,10
Price
* All Partners were chosen among 50+ writing services by our Customer Satisfaction Team

7 4.      DIONI?KO DRUŠTVO (d.d.) 9 5.      ZAKLJU?AK.

12 6.      IZVORI 13    1.   UVOD U današnjem vremenu digitalna ekonomija ima jako veliki utjecaj naglobalnu ekonomiju. Digitalna ekonomija novi je oblik ekonomije koji se temeljina digitalnim tehnologijama i za ve?inu zemalja danas predstavlja jedan odnajatraktivnijih mogu?nosti rasta. Prisustvo digitalnih tehnologija danas jenešto što uzimamo kao o?ekivano i primje?ujemo sve više pojavnih oblika ukojima digitalne tehnologije ulaze u naš privatni život i poslovne aktivnosti,mijenjaju?i na?ine kako provodimo privatni život, organiziramo svoje obaveze,sudjelujemo u aktivnostima društva te izvršavamo poslovne zadatke. Digitalnetehnologije danas su postale bitan element svih nastojanja za promjenama ali ikreiranja novih oblika uspješnog pozicioniranja svih sudionika procesa, oddržave do pojedinca, od globalnog pozicioniranja do komunikacije u obitelji, odrješenja koja pokrivaju cijeli svijet do intervencija u lokalnojzajednici.

 Dionice i dioni?ka društva kao na?in ustrojstva i poslovanja postoje jakodugo, ali su se i ta poslovanja prilagodila današnjem vremenu kojeinformacijski jako napreduje. Trgovanje dionicama po?elo je tako da su dionicebile papirnate dok je danas svo poslovanje preba?eno na ra?unala koja se brinuo tržištu. Važnost dionica i dioni?kih društava ne treba puno naglašavati. Velikekoli?ine novca se svakodnevno vrte i jako puno ljudi su vlasnici dionica, bilomanjih ili ve?ih koli?ina.2.   DIONICE Dionica je dio vlasništva kompanije koje sedobiva u zamjenu za kapital. Dionicama se može trgovati na burzi.

Za gotovo svesvrhe i namjere u engleskom se mogu upotrebljavati oba termina, tj.”share” i “stock”. Dioni?ki kapital obi?no se ozna?ava rije?ju”stock”, pri ?emu se misli na kapital koji pripada kompaniji (obi?nedionice, povlaštene dionice itd.). Dioni?ari su ljudi koji posjeduju dio togdioni?kog kapitala.

Oni su tako?er vlasnici obi?nih dionica.Slika 1. Dionica Banka štedionica za Primorje u vrijednosti 2.000 krunaiz 1913. godineObi?ne dionice nose sva vlasi?ka prava, sa stajalištainvestitora postoje dva razloga ulaganja u obi?ne dionice, a to su porasttržišne vrijednosti i budu?e dividende. Dividenda je dio dobiti dioni?kom društvu koji se ispla?ujevlasnicima dionica,dakle vlasnicima kompanije. Odluka o isplati dividende donosi se na godišnjojskupštini izdavatelja glasovanjem prisutnih dioni?ara, tj. vlasnika.

Ho?e libiti isplate dividende i kolika ?e ona biti ovisi o rezultatu poslovanjakompanije te o potrebama kompanije za sredstvima za investiranje. Dividenda kaoprinos odre?uje vrijednost dionice, a može biti odre?ena u apsolutnom iznosu podionici ili kao postotak njene nominalne vrijednosti. Prava dioni?ara kod obi?nih dionica surezidualno pravo na zarade poduze?a što zna?i pravo na proporcionalni udio uostvarenom rezultatu, rezidualno pravo na imovinu poduze?a, pravo glasa (obi?nedionice nose pravo glasa o pitanjima upravljanja dioni?kim poduze?em), pravoprvokupa što bi zna?ilo da imaju pravo prvenstva kupnje novoemitiranih dionicaproporcionalno broju dionica koje posjeduju i ostala prava kao što su pravoprodaje, limitirana odgovornost, pravo uvida u poslovne knjige.Povlaštene ili preferencijalne dionice imajupravo prvenstva (ili važnosti) pred dioni?arima koji drže redovite dionice upogledu zarada i imovine u slu?aju likvidacije.

No, imatelji povlaštenihdionica su u rizi?nijem (ili inferiornijem) položaju u usporedbi s imateljimaobveznica neke korporacije. Dioni?ari s povlaštenim dionicama op?enito primajuvišu stopu povrata na svoja ulaganja u odnosu na imatelje obveznicakompenziraju?i tako viši rizik koji snose. Me?utim, oni op?enito primaju nižustopu povrata od redovitih dioni?ara jer u odnosu na njih prihva?aju nižirizik. Za razliku od redovitih, povlaštene su dionice (osim emisijeparticipiraju?ih povlaštenih dionica) ograni?ene iznosom dividendi koje moguprimiti.

Ako društvo dobro posluje, povlaštene dionice dobivaju samo ugovorenudividendu, a sva preostala zarada namijenjena je imateljima redovitih dionica.U pogledu kontrole dioni?ari s povlaštenim dionicama obi?no su u boljempoložaju od imatelja obveznica – pod pretpostavkom da imaju prava glasa.Redoviti dioni?ari posjeduju najve?i stupaj kontrole s obzirom da gotovo uvijekimaju puno glasa?ko pravo.Vrednovanje dionica znatno je kompliciranijeod obveznica zato što nemaju unaprijed utvr?eno dospije?e i dividende nisufiksno odre?ene. Tržišna vrijednost dionica odre?uje se kasnije na tržištimakapitala, a ovisi naj?eš?e o uspješnosti poslovanja kompanije koja ih jeemitirala.

 Slika 2. Prikaz vrijednosti dionica na burzi 3.   BURZA Burza je organizirano mjesto trgovanja ?ija jeglavna funkcija omogu?iti susretanje ponude i potražnje vrijednosnih papira podjednakim uvjetima za sve sudionike. „Pod jednakim uvjetima” ozna?ava jednakudostupnost podataka o vrijednosnim papirima kojima se trguje, kao i dostupnostpodataka o trenutnoj ponudi i potražnji vrijednosnih papira.Burza služi vremenskom i prostornom (u novije vrijeme i virtualnom)objedinjavanju trgovanja uz kontrolirano utvr?ivanje cijena.

Cilj im jepove?anje transparentnosti tržišta vrijednosnica, ve?a u?inkovitost, smanjenjetroškova transakcija ali i zaštita od manipuliranja.Podrijetlo naziva burza nije izvjesno. Jedna od pretpostavki je da je nazvanapo “Bourse de Paris” francuskoj nacionalnoj veletržnici dionica.Drugi smatraju vjerojatnijim, da je burza dobila ime miješanjem prezimenatrgova?ke obitelji van de Beurse iz 16. stolje?a sa lat. pojmom Bursa. Prvaburza osnovana je 1531. u Antwerpenu.

Burza se može osnovati samo kao d.d. u skladu sa zakonom o trgova?im društvimai Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Sudionici u trgovini na burzi mogubiti samo ovlaštena društva koja su ?lanovi burze. Poslove s vrijednosnimpapirima mogu obavljati samo banke i brokerska duštva.?lanovi burze su brokerske (i dealerske) ku?ei ovlaštene banke. Prijem u ?lanstvo burze vrši se na osnovi zahtjeva idokumentacije propisane aktima burze.

Burza je dužna primiti u ?lanstvobrokersku ku?u, odnosno ovlaštenu banku ako ispunjavaju uvjete za stjecanjesvojstva ?lana burze utvr?ene njenim statutom.Burza ne smije povrijediti princip ravnopravnostisvojih. Svaki ?lan posebno je dužan:1)    pridržavati se akata burze2)    savjesno obavljati poslove naburzi3)    ne zloupotrebljavati informacijekoje nisu dostupne svim sudionicma na burzi4)    prispjelom nalogu klijenta ili oosobnom nalogu odmah obavjestiti burzu5)    izvršenje naloga odložiti doisteka roka koji burza propisuje svojim pravilima poslovanja6)    pismeno obavještavati burzu osvakoj promjeni svojih ovlaštenja, prava, obaveza i odgovornosti u pravnomprometu, a posebice o promjenama koje se odnose na uvjete na osnovu kojih jestekao ?lanstvo na burzi7)    pla?ati ?lanarinu, proviziju odzaklju?enih poslova trgovine i druge naknade utvr?ene cjenikom burze Trgovina se odvija po posebnim pravilimaburze, obi?no potvr?enim od strane državne vlasti.

Na burzi se samo zaklju?ujuposlovi, dok se isporuke i pla?anja odvijaju van burze. Pravila trgovanja naburzi izrasla su iz obi?ajnog trgova?kog prava i nastajala su zajedno sapostupnim nastankom burze tijekom razvoja tržišta i tržišnih odnosa. Ovapravila imaju dvostruku funkciju, a to je osigurati standardizaciju predmetatrgovine i samih pravila trgovanja i pružiti zaštitu sudionicima u trgovanju.Pravila su kodificirana u zbornike podrazli?itim nazivima te ure?uju na?in rada burzovnih službi.

Najve?ih 5 burzi u svijetu prema WorldFederation of Exchanges poredane prema vrijednosti svih izlistanihkompanija su:1. NYSE – 18.800 milijardi dolaraBurza u New Yorku je najpoznatija i ujedno inajve?a burza u svijetu. Obuhva?a preko 2800 kompanija koje moraju zadovoljitistroge uvjete pristupanja i izlistavanja na toj burzi. Takvim stavom postavlja?vrste kriterije i samim time dobru reklamu za svaku kompaniju izlistanu naNYSE kao solidnu investiciju.

2. NASDAQ – 6.700 milijardi dolaraKratica za National Association ofSecurities Dealers Automated Quotations, prva potpuno elektroni?ka burzaosnovana 1971.

godine koja je služila kao glavno OTC tržište i prviautomatski sustav izlistavanja cijena instrumenata. Danas obuhva?a pretežito ITi tehnološke kompanije koje nisu dovoljno velike za NYSE, ali konkurira uvolumenu istrgovanih dionica radi fokusa na algoritamsko trgovanje.3. TSE – 4.500 milijardi dolaraTokijska burza je glavni centar na azijskomtržištu iako ima sve ve?e konkurente u Shangaiu, Hong Kongu i Shenzhenu.

Zajedno te ?etiri burze obuhva?aju vrijednost od preko 12.000milijardi dolara, a izlistavaju pretežito azijske kompanije. Njihovo radnovrijeme je relativno kratko (lokalno 9-15) uz pauzu za ru?ak od 11-13, specifi?nusamo za te ?etiri burze u najve?ih 20 u svijetu. Time nude alternativu dok suostale burze zatvorene preko no?i jer njihovo radno vrijeme odgovara od pono?ido 8 ujutro po hrvatskom vremenu, iako ne unose niti približnu aktivnost natržištu kao za radnog vremena Europe i Amerike.4.

Euronext – 3.500 milijardi dolaraEuronext je distribuirana europska burzasmještena u Amsterdamu, Bruxellesu, Londonu, Lisabonu i Parizu. Stvorenaspajanjem pripadaju?ih burzi 2000. godine , obuhva?a glavne centre u Europikoji su uvo?enjem eura postali me?urazmjenjivi. 5. LSE – 3.400 milijardi dolaraMe?u najstarijim burzama u svijetu, LondonStock Excahnge smještena je, naravno, u Londonu iako posjeduje i Milanskuburzu. Kombinirano sa Euronextom, Njema?kom i Švicarskom burzom obuhva?ajupreko 10.

000 milijardi dolara godišnjeg prometa. Slika 3. Prikaz burze u New Yorku4.   DIONI?KO DRUŠTVO (d.d.) Dioni?kodruštvo – d.

d. (engl. company limited byshares), društvo s vlastitom tvrtkom koje vlastitim statutom odre?uje temeljnikapital podijeljen na dionice, uvijek ima pravnuosobnost i svojstvo trgova?kogdruštva bez obzira na to u koje je svrhe osnovano, a za obveze premavjerovnicima odgovara društvo isklju?ivo svojom imovinom. To je trgova?ko društvo u kojem?lanovi dioni?ari sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom nadionice. Sredstva za osnivanje i po?etak rada pribavljaju se ulozima osniva?adioni?ara. Zbroj uloga ?ini temeljni kapital. Ima pravni oblik trgova?kog društva; društvo kapitala kojesredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja izdavanjem dionica.

Cjelokupnaimovina dioni?kog društva podijeljena je na dionice koje su u rukama dioni?ara.Rad dioni?ara u društvu uop?e nije bitan.Dioni?ko društvo koje statutom odre?uje osnovnu glavnicu razdijeljenu na dionice,ima pravnu osobnost i svojstvo trgova?kog društva bez obzira na svrhu za kojuje osnovano, a za obveze prema vjerovnicima odgovara samo imovinom društva. Uengleskom pravnom sustavu razlikuju se javna i privatna dioni?ka društva.

Javno dioni?ko društvo prikuplja kapitalpozivom javnosti na upis dionica, a privatno dioni?ko društvo ima udjele kojisu u vlasništvu ograni?enog broja osoba i koji ne mogu biti pribavljeni odjavnosti. Najmanji broj ?lanova u privatnom dioni?kom društvu su dvije osobe,za razliku od javnog dioni?kog društva gdje je minimum ?lanova sedam osoba.Samo dionice (i obveznice) javnih dioni?kih društava mogu biti predmetburzovnih transakcija, i to samo dionice koje prihva?a savjet burze(engl. council of the stock exchange) u skladu s njenim pravilima.Javna dioni?ka društva ?ije dionice kotirajuna burzi nazivamo “quoted companies”. Zakon odre?uje da je svakodioni?ko društvo javno ako se iz njegove registracije ne vidi da je privatno.

Pravni sistemi u svijetu reguliraju osnivanje dioni?kog društva na dva na?ina:po sistemu slobodnog osnivanja; po sistemu prethodnog odobrenja. Najve?i brojzemalja koje prihva?aju sistem slobodnog osnivanja dioni?kih društava traži dase ona upisuju u trgovinski registar ili specijalni registar za trgovinskadruštva. Upisom u registar dioni?ko društvo stje?e svojstvo pravna osobe.Državni organ koji vodi registar dužan jeutvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti koje predvi?a zakon za konstituiranjedioni?kog društva. Prema drugom na?inu (sistemu prethodnog odobrenja) tako?erse vrši upis u registar, ali bez utvr?ivanja ste?enih uvjeta, jer je uprethodnom davanju suglasnosti to ve? u?injeno. Svi pravni sustavi traže da akto osnivanju dioni?kog društva bude zaklju?en u pisanom obliku. U tijekuposlovanja dioni?ko društvo može pove?avati ili smanjivati kapital društva.U svim zemljama upravljanje dioni?kim društvomprovodi se preko sljede?ih organa: skupštine dioni?ara, uprave, izvršnih organai negdje nadzornih organa.

Uprava dioni?kog društva oblikuje se u pravilu nadva osnovna na?ina: u njema?kom i francuskom pravu od upravnog odbora inadzornog odbora, a u anglosaksonskom pravu od upravnog odbora. Društvo možebiti likvidirano prisilno, pod nadzorom suda ili dobrovoljno. Prvi slu?aj seprimjenjuje u ste?ajnom postupku kada dioni?ko društvo ne može podmiritipreuzete obveze. Drugi slu?aj je predvi?en zakonom (na osnovi zahtjevavjerovnika, zbog pada broja ?lanova ispod zakonskog minimuma, i dr.), a tre?ije slu?aj posljedica odluka skupštine društva ili je protekao rok koji je bioutvr?en za postojanje društva.Osniva?ki kapital u dioni?kom društvu(temeljni kapital) stvara se uplatom dionica i ulog osim u novcu može biti ustvarima i pravima, ali prera?unatim u nov?anu vrijednost. U trenutku emisijedionica nema razlike izme?u nominalnog iznosa temeljnog kapitala i imovinedruštva, ako se odmah upla?uju dionice u punom iznosu; takva izdavanja dionicanazivamo al pari. Emisija al pari postoji i ondaako se za dionicu do odre?enog vremena ili prije stavljanja u promet, zatim prieventualnom ste?aju društva i sl.

mora doplatiti onaj iznos koji je ozna?en nadionici. Iznad pari je takva emisija dionica u kojoj dioni?aripla?aju u ?asu izdavanja ve?i iznos nego što na dionici nominalno stoji. U tomslu?aju društvo u samom po?etku raspolaže ve?om imovinom od predvi?enenominalne vrijednosti i obe?ava dobar po?etak poslovanja društva. Ovajvišak – agio mora se uplatiti prije upisadioni?kog društva usudski registar i obi?no služi za po?etak rada društva kako bi temeljnaglavnica ostala netaknuta. Ispod pari emisija zna?i da pri samom izdavanjudionica dioni?ari pla?aju manji iznos od ozna?enog u dionici (disagio), i razlika se nedopla?uje, što zna?i da je u samom po?etku nominalna vrijednost dionica ve?a odnjezine stvarne, pa zakonodavstva takve emisije u pravilu zabranjuju.  Osnivanje dioni?kog društva može se provestina dva na?ina: otkupom svih dionica pri osnivanju (simultano osnivanje) iliupu?ivanje javnog poziva za otkup dionica (sukcesivno osnivanje), u kom slu?ajuse dioni?ko društvo osniva u više faza (donošenje i potpisivanje statuta,izvješ?a o osnivanju, objavljivanja javnih poziva – prospekata upu?enihneodre?enom broju osoba, upisivanja dionica, zakazivanja osniva?ke skupštine). Organidioni?kog društva su: glavna skupština, uprava i nadzorni odbor, a u nekimsustavima i radni?ki savjet.Društvo izdaje dionice dioni?arima uvrijednosti koja odgovara vrijednosti njihova uloga.

Na osnovi dionica,dioni?ari imaju imovinska i upravlja?ka prava u društvu. Za obveze društvaprema vjerovnicima odgovara samo društvo. U slu?aju ste?aja društva, dioni?arigube jedino pravo koje su imali na temelju dionica, ali nisu obvezatninamirivati dugove društva iz svoje imovine izvan društva.

Osniva?i mogu osnovati dioni?ko društvo na dvana?ina:a) otkupom svih dionica prilikom osnivanja,što se zove simultano osnivanje ib) upu?ivanjem javnog poziva za otkup dionica,što se naziva sukcesivnim osnivanjem.Osniva?i dioni?kog društva moraju utvrditinov?ani iznos potreban za osnivanje i rad društva. Taj se iznos naziva osnovnaglavnica i dijeli se na odre?eni broj dionica.

 5.   ZAKLJU?AK U današnje vrijeme mogu?nosti trgovanja sugotovo neograni?ene zbog mogu?nosti korištenja interneta. Ništa druga?ije nijeni sa dionicama.

Kada se trguje sa dionicama, treba biti jako oprezan. Punoljudi, sa nedovoljno informacija koji se pomame brzom zaradom, znaju izgubitipuno novaca u jako kratko vrijeme pa se trgovanje dionicama poistovje?uje salutrijom. Ali, ako osoba ima prave informacije i voljna se time baviti, imapotpuno otvoreno tržište i može kupovati dionice iz cijelog svijeta.

Na burzimože trgovati s gotovo svime, a ne samo dionicama. Razvojem digitalne ekonomije, puno jeposlovanja postalo globalno pa je tako i trgovanje dionicama prošireno nacijeli svijet. 6.   IZVORI Tekst:https://hr.wikipedia.org/wiki/Dividendahttp://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/EPO/finanaliza/ofp-materijali/OFP-5.DIONICE.pdfhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Dionicahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Dioni%C4%8Dko_dru%C5%A1tvoSlike:http://hr.n1info.com/Picture/83941/jpeg/burza.jpghttps://rtl-cdnstatic.r.worldssl.net/image/njujorska-burza-nyse-fotoreuters-25cd926379d1e2b5cde07475b75445ff_view_article_new.jpg?v=6http://www.muzej-rijeka.hr/akvizicije-2006-2010/slike/numizmatika/2000-kruna_v.jpg